bij_3-1024x683.jpg

27/11/2017

Minijaturni bijenale 7, najavna manifestacija 14. međunarodnog bijenala umetnosti minijature u sredu, 29. novembra svečano će biti otvoren u Modernoj galeriji Kulturnog centra.

Izložbu čini više od 1200 radova, koje potpisuje isto toliko mladih autora, uzrasta od 5 do 19 godina iz gotovo svih osnovnih i srednjih škola sa područja opštine Gornji Milanovac. Radovi su rađeni različtitim tehnikama, ali u formatu identičnom kao i za Međunarodni bijenale umetnosti minijature (do 10×10 cm). Ove godine će radove predstaviti i učenici osnovnih i stručnih škola, kao i polaznici likovnih ateljea iz: Vršca, Vinče, Beograd, Čačka, Kraljeva i Niša.

Prvi put kompanija “Metalac” će nagrade dodeljivati i deci – najboljim gostujućim autorima. (Po jedna nagrada kompanije “Metalac” otićiće autorima iz gostujućih gradova.)

Osnovna ideja Minijaturnog bijenala je pridati veću ozbiljnost i značaj umetničkom izražavanju dece, a sve u cilju da ona integrišu svoju maštu i istraže mogućnosti svog stvaralaštva.

Otvaranje izložbe je u 18 sati.


CfjTmNAUMAQcyan.jpg

26/11/2017

Istaknuti romanopisac, pripovedač i esejista Mirko Demić u utorak, 28. novembra u Modernoj galeriji Kulturnog centra predstaviće knjigu “Ćutanja iz Gore”. Na promociji, će biti načinjen i osvrt na autorov dosadašnji rad.

“Ćutanja iz Gore” Mirka Demića prvi su deo petoknjižja u kome slede već objavljene knjige: “Molski akordi” (2008, 2009), “Ataka na Itaku” (2015), “Trezvenjaci na pijanoj lađi” (2010) i “Po(v)ratnički rekvijem” (2012).

Pisac Mirko Demić je dobitnik brojnih književnih nagrada, poput „Andrićeve nagrade”, nagrade „Dejan Medaković”, kao i nagrade „Meša Selimović” za roman godine. Za doprinos razvoju bibliotečko-informacione delatnosti i kulture u Srbiji dobio je nagradu „Đura Daničić”.

Organizatori književne večeri su kasarna “Vojvoda Radomir Putnik” I Kulturni centar Gornji Milanovac.

Početak književne večeri je u 18 sati.

Mirko Demić

Mirko Demić je rođen 1964. godine u Gornjem Klasniću kod Gline na Baniji. Školovao se u Gornjem Klasniću, Beogradu i Karlovcu. Završio je Vojnu akademiju u Beogradu. Od 1987. do 1991. godine živeo je u Sinju, od 1991. do 1995. u rodnom selu i Glini, a od 1995. u Kragujevcu.

Književnim i piblicističkim radom bavi se od rane mladosti. Bio je aktivan u Srpsko kulturno društvo Sava Mrkalj iz Topuskog od osnivanja 1990. pa do 1995. kada je posle hrvatske vojne operacije Oluja Društvo prestalo sa radom. U vremenu od 1996-2002. bio je glavni urednik bibliotečkog lista Kragujevačko čitalište. Od 2002. do 2011. godine bio je bio glavni urednik časopisa za književnost Koraci iz Kragujevca. Bavi se bibliografskim radom. Član je Srpskog književnog društva.

Knjiga pripovedaka „Molski akordi“ mu je prevedena na makedonski jezik, a delovi proze i eseji na engleski, nemački, poljski i ukrajinski jezik.

Proza

  • Jabuke Hesperida (1990.)
  • Slamka u nosu (1996.)
  • Ćilibar, med, oskoruša (2001, 2005.)
  • Apokrifi o Furtuli (2003.)
  • Sluge hirovitog lučonoše (2006.)
  • Molski akordi (2008, 2009.)
  • Trezvenjaci na pijanoj lađi (2010.)
  • Po(v)ratnički rekvijem (2012)
  • Ataka na Itaku (2015)
  • Ćutanja iz Gore (2016)

Publicistika

  • Slađenje gorčinom (2008.), knjiga publicističkih tekstova
  • Pod otrovnim plaštem: еseji, (p)оgledi, marginalije (2010)
  • Na ničijoj zemlji: eseji, marginalije i jedan putopis (2016)

Ostalo

Dramski tekst “Igre brojeva” (Spomen park „Kragujevački oktobar“, Kragujevac, 2017) nastao je kao predložak za Veliki školski čas.

Priredio je knjige:

  • Buna u Banovini u Klasniću 1883. (SKD „Prosvjeta“, Zagreb, 2003.) Đorđa A. Petrovića
  • Talasi i eseji (SKD „Prosvjeta“, Zagreb, 2005.) i Tmurni dnevi (SKD „Prosvjeta“, Zagreb, 2006.) Milana Budisavljevića
  • Grke kapi (SKD „Prosvjeta“, Zagreb,2013.) Milana Pribićevića
  • Putopisi Stanislava Krakova (Dereta, Beograd, 2017)

Nagrade i priznanja

  • Za knjigu pripovedaka “Molski akordi” dobio je “Andrićevu nagradu” za 2008. godinu, zа roman “Тrezvenjaci na pijanoj lađi” nagradu “Dejan Medaković” (2010), a za roman “Ćutanja iz Gore” nagradu “Meša Selimović” (2017).
  • Za esej o Vitomilu Zupanu pod nazivom “(O)smeh čoveka koji zna previše” dobio je prvu nagradu časopisa Ulaznica iz Zrenjanina.
  • Povodom 160. godišnjice Vojne akademije dodeljeno mu je 2010. godine priznanje za značajna dela kao istaknutom članu našeg društva koji je završio Vojnu akademiju
  • Za doprinos razvoju bibliotečko-informacione delatnosti i kulture u Republici Srbiji “Đura Daničić” za 2013. godinu.


12819214_1709756235974684_4169003900313230353_o.jpg

26/11/2017

Crveni krst, OŠ „Desanka Maksimović“ i Ustanova za kulturu, umetnost i vanškolsko obrazovanje iz Gornjeg Milanovca, u utorak, 28. novembra u Velikoj sali Kulturnog centra, organizuju tribinu o toleranciji pod nazivom „Šve je moguće“.

Gosti tribine biće članovi Paraolimpijske atletske reprezentacije Srbije sa trenerima i članovima Uprave.

Tribina je otvorenog tipa i mogu prisustvovati svi zainteresovani građani.

Početak tribine je u 17:00 sati


1.jpg

24/11/2017

Pozorišna predstava „Crvenkapa i zbunjeni vuk“ u izvođenju Pozorišta za decu Kragujevac na sceni Velike sale Kulturnog centra biće izvedena u ponedeljak, 27. novembra.

Ova vesela savremena bajka je priča u kojoj je sve izokrenuto u odnosu na sardžaj poznate bajke o „Crvenkapi“. Snoviđenje nestašnog i radoznalog dečaka Vučka uvodi nas u priču o vuku, „zveri“ koja je predstavljena kao nesrećno, zapostavljeno i proganjano biće. Vučko je u prvom delu bajke zaista zbunjen, jer je našao sebe u ulozi Vuka. On konstruiše okolnosti o kojima priča (da je došao iz zoološkog vrta) i trudi se da ta njegova priča bude uverljiva, kao uostalom i svako kazivanje koje je u realnosti manje verovatno.

Uloge tumače: Miloš Milovanović (Vuk Vučko), Dubravka Brkić (Crvenkapa), Nevena Brzaković (Caca pudlica), Petar Lukić / Vladimir Đoković (Lovac Timotije) i Milica Redžić-Vulević (Baka)

Predstavu „Crvenkapa i zbunjeni vuk“ na scenu je, prema istoimenom tekstu Rada Pavelkića postavio Milić Jovanović. Scenografiju i kostim uradila je Alina Linkova – Veljković, dok muziku potpisuje Dobrica Andrić.Predstava je poklon Kulturnog centra deci osnovnoškolskog uzrasta.

Početak predstave je u 13 sati.


2.jpg

21/11/2017

Kulturni centar Gornji Milanovac 23. i 24. novembra za decu osnovnoškolskog uzrasta organizuje izvođenje predstave „Priča o piscu priči“.

Predstava je inspirisana delima Momčila Nastasijevića, a scenario, dramaturgiju i režiju potpisuje naš sugrađanin Ivan Perković, osnivač NASTeatara, kome je na 15. Međunarodnom festivalu „Actor Of Europe 2017“ pripala počasna nagrada „Glumac Evrope“. U predstavi pored Perkovića igraju i Tatjana Dimitrijević, glumica iz Gornjeg Milanovca (Pozorište na Terazijama, Opera i teatar Madlenijanum) i Đurđa Vukašinović (Dečje pozorište Republike Srpske).

“Priča o piscu priči” je fantastična priča, u kojoj Nastasijević poredi odnos pisca prema svom delu, sa odnosom roditelja prema detetu. U predstavi imaju tri lika, Pisac i dve priče. Priče traže od pisca da ih pusti u svet, a on ih ubeđuje da su još uvek mlade… Ovo je poučna predstava o odrastanju koja je sastavljena iz Nastasijevićevih pripovedaka (“Priča o mišu koji je voleo svet” i “Svileni ljubičasti konac”). Songove pesama potpisuju Jelena Vlahović i Tode Nikoletić, muziku Mladen Janković, dok su kostime izradili Sanja Zekanović i Ljilja Šiniković.

Za učenike osnovnih škola u Gornjem Milanovcu predstava će se izvoditi 23. novembra u Velikoj sali Kulturnog centra po ugovorenim terminima (10:30, 12:00 i 16:00 sati), dok će na Rudniku, 24. novembra predstava biti izvedena u Doma kulture u 12:00 sati.

 


bij_5-1024x683.jpg

21/11/2017

Zbog štrajka radnika Pošte, kao i povećanog interesovanja, Konkurs za prijem radova za 14. međunarodni bijenale umetnosti minijature produžen je do 1. decembra 2017. godine, saopšteno je danas (20. novembar 2017. godine) iz Kulturnog centra Gornji Milanovac.

Otvaranje izložbe je predviđeno za 23. april 2018. godine.

Mesto otvaranja je Moderna galerija Kulturnog centra, a postavka će trajati najmanje dva meseca.

Konkurs je otvoren za sve punoletne koji se bave umetničkom delatnošću i koji prihvataju uslove učešća. Umetnici zadržavaju potpunu slobodu izbora teme i tehnike i na konkurs mogu da prijave najviše dva rada i to isključivo u istoj izložbenoj kategoriji.
Za izlaganje će biti prihvaćeni samo originalni radovi, nastali u poslednje dve godine, koje Selekciona komisija bude vrednovala kao dela visokog umetničkog i profesionalnog dometa.
Izložbene kategorije su: slikarstvo, grafika, skulptura, crtež, primenjena umetnost, fotografija i intermedija.

Kalendar manifestacije:

– Konkurs je otvoren od 25. septembra do 1. decembra 2017. godine.
– Selekcija radova: 9. i 10. decembar 2017. godine.
– Žiriranje radova: 16. i 17. decembar 2017. godine..
– Rok za povratak odbijenih radova 31. januar 2018. godine.
– Svečano otvaranje izložbe: 23. april 2018. godine.
– Izložba traje od 23. aprila do 20. jula 2018. godine.
– Rok za povratak radova: 31. decembar 2018. godine.

Umetnički savet:

1. Božidar Plazinić, predsednik
2. Sanja Filipović, zamenik predsednika
3. Đorđe Stanojević

Međunarodni žiri 14. međunarodnog bijenala umetnosti minijature:

1. Klaus Martens, predsednik (Nemačka)
2. Romeo Prvulovići, (Rumunija)
3. Đorđe Stanojević, (Srbija)
U slučaju sprečenosti pojedinih članova žirija, Kulturni centar, kao organizator Bijenala zadržava pravo da imenije drugog člana Međunarodnog žirija za nagrade.

Nagrade Bijenala su: Gran pri (1.500 evra) i sedam ravnopravnih nagrada u rangu prve nagrade (po 500 evra) u svakoj izložbenoj kategoriji. Nagrade ne moraju biti dodeljene u svim izložbenim kategorijama. Svi prvonagrađeni radovi ulaze u Zbirku Bijenala (novčana nagrada podrazumeva otkup rada).
Prema pravilima konkursa, za radove u dvodimenzionalnoj tehnici maksimalno dozvoljene dimenzije su 10×10 cm. Maksimalne spoljne dimenzije, ukoliko postoji paspartu ili ram, su 20×20 cm. Za radove u tri dimenzije, maksimalna dozvoljena veličina je 10x10x10 cm, sa postamentom, rad ne sme prelaziti dimenzije 20x20x20 cm.
Potpisani radovi, prijavni formular i potvrda o uplati participacije (sa imenom i prezimenom učesnika) dostavljaju se najkasnije do 20. novembra 2017. godine na adresu: Međunarodni bijenale umetnosti minijature – Kulturni centar, Trg kneza Mihaila 1, p. fah 92, 32300 Gornji Milanovac, Republika Srbija.
Svi autori, osim umetnika koji izlažu po pozivu Umetničkog saveta i umetnika sa područja opštine Gornji Milanovac, plaćaju participaciju za učeše na Bijenalu. Domaći autori plaćaju participaciju u neto iznosu od 1.500 dinara. Za autore iz stranih zemalja participacija, po prijavi, iznosi (neto) 40 evra ili 40 američkih dolara.


zgrada.jpg

15/11/2017

Dragoslav Dragan Ugarčina, književnik koji je dugo godina radio i stvarao u Gornjem Milanovcu predstaviće u četvrtak, 16. novembra u Modernoj galeriji Kulturnog centra knjige: “Duša – vrelo ljubavi”, “Reka bez povratka” i “Biti čovek”.

Početak promocije je u 17 sati.

Dragoslav Dragan Ugarčina rođen je u Banatskom Karađorđevu. Radni vek je proveo u privredi, na poslovima od tehničara do direktora fabrike (JKP, Modna konfekcija “Rudnik”…).

Predsednik je pesničkog društva „Dr Saša Božović” iz Beograda, bio je predsednik Književnog kluba „Momčilo Nastasijević” u Gornjem Milanovcu i predsednik Saveza pisaca amatera Jugoslavije. Vremešni pesnik, u protekle četiri decenije objavio je 44 knjige poezije i publicistike.

Danas živi i stvara u Beogradu.


zgrada_1-1024x683.jpg

11/11/2017

Izložba reprodukovanih fotografija i kadrova filmova koji pokazuju Srbiju i srpski narod u Prvom svetskom ratu biće predstavljena u utorak, 14. novembra u holu ispred velike sale Kulturnog centra Gornji Milanovac.

izlozba_qwAutori izložbe su Aleksandar Erdeljanović, upravnik Arhiva i Božidar Marjanović, stručni saradnik Jugoslovenske kinoteke.

Kako bi pronašli najzanimljivije kadrove i fotografije autori su pregledali na hiljade metara filmske trake snimaka iz perioda od 1914. do 1918. godine, koji se nalaze u arhivi Kinoteke.

Izložbu su koncipirali po hronološkom principu, gde kroz četrdesetak panoa sa reprodukovanim fotografijama i kadrovima filmova ovog temata i iscrpnim tekstom, vode posetioca saznanju o Srbiji i Srbima u jednoj od najvećih kataklizmi 20. veka, kao i saznanju o filmu sa dokumentarnog, ali i propagandnog, naposletku, i umetničkog aspekta.

Snimci iz kojih su preuzeti frejmovi delo su srpskih pionira filma, savezničkih snimatelja, kao i snimatelja zemalja okupatora. Poseban segment izložbe su igrani filmovi, među kojima su, opet izdvojeni domaći akteri u inostranim kinematografijama.

Otvaranje izložbe je u 18:00 sati.