2-avgust.jpg
24/07/2022

Lutka scena “Pepino” iz Niša izvešće u utorak, 2. avgusta 2022. godine na Platou ispred zgrade Starog suda lutka predstavu za decu “Cirkus”.
Biće to prilika da se najmlađi gornjomilanovčani upoznaju sa različitim tipovima lutaka i upoznaju magiju i lepotu lutkarstva.
Početak predstave je u 18 sati.

O lutkarskoj sceni “Pepino”
Lutka scena je profesionalna lutkarska trupa od 1997 godine. Lutka scena “ Pepino “ svoju prvu premijeru imala je 17. novembra 1997. godine. Ideja putujuće lutkarske trupe se tokom ovih godina razvijala pa je sada u pozoristancu šestoro – pet glumaca, jedan majstor svetla i tona. Želja nam je da sačuvamo umetnost lutkarstva i da deci, pogotovo u malim mestima, pokazemo različite tipove lutaka, magiju i lepotu lutkarstva. Većina naših predstava su po žanru komedije i nose poruke drugarstva, ljubavi, poverenja…

GOSTOVANJA:
– Austrija – Bec 2000.
– Svajcarska – Cirih 2004.
– Svedska – Geteborg, Stokholm, Malme 2005.
– Indija – Nju Delhi, Kalkuta, Dzajpur 2005.
-Slovenija – Ljubljana, 2013

FESTIVALI:
– Belorusija – Vitebsk, Brest 2001, 2007.
– BiH – I. Sarajevo 2000 – 2011.
– Rumunija – Botosani 2003.
– Poljska – Lomza 2003.
– Bugarska – Silistra 2001. Pazardzik, Jambol 2004.
– Ukrajina – Uzgorod 2004.
– Tajvan – Doulio 2004.
– Spanija – Tenerife 2006.
– Tunis – Tunis, Nabuel, Msaken 2006.
– Rusija – Samara, Ulan – Ude , Ceboksary 2008, 2012, 2013.
– Kina – Sangaj 2010.
– Indonezija – Dzakarta 2013.
– Kina – Nancong 2014
– Egipat – Aleksandrija 2014
– Taiwan – Huwei 2015
– Taiwan – Huwei 2018

6-avgust-Dan-rudara.jpg
21/07/2022

Povodom 6. avgusta – Dana rudara “Rudnik olova i cinka – Rudnik” i kompanija Contango predstaviće u Galeriji Doma kulture „Vojislav Ilić“ na Rudniku izložbu fotografija „Rudnik moja dedovina“. Postavku čini više od 50 fotografija, uveličanih i prilagođenih za ovu izložbu, a rađenih u sepia tehnici iz perioda od 1952. – 1965. godine. Na fotografijama su prvi posleratni rudari. Tu su i dedovi i pradedovi porodica Ignjatović i Hrnjaković, ali i drugih čiji su preci rudarili na Rudniku još u doba Karađorđa. Građa za ovu izložbu je iz arhive Adama Miletića.
Otvaranje izložbe je u 18 sati.
U čast rudara i rudarskog poziva kompanija „Rudnik i flotacija – Rudnik“ otvoriće svoja vrata. Tog dana biće organizovano niz sportskih takmičenja, kao i takmičenje u spremanju „najboljeg rudarskog kotlića“.
Centralna proslava na Rudniku tokom koje će biti dodeljena priznanja za najbolje rudare i radnicu, kao i jubilarne nagrade za zaposlene u privrednom društvu Rudnik za 10, 20, 30 i 40 godina rada biće upriličena u Samačkom domu.

Inače, Dan rudara u Srbiji obeležava se u znak sećanja na početak štrajka u Senjeskom rudniku 6. avgusta 1903. godine, zbog otpuštanja trojice rudara koji su štitili prava radnika. Rudari tog okna su, tada tokom devet dana štrajka, se izborili da im se kolege vrate na posao i uspeli da im se skrati radno vreme.

26-jul-Izlozba-ANNE-Britt-Ravna.jpg
21/07/2022

Ana – Brit Ravna, umetnica iz Norveške, ovogodišnji učesnik likovne kolonije “Mina Vukomanović Karadžić” predstaviće svoje stvaralaštvo u utorak, 26. jula 2022. godine u holu ispred velike sale Kulturnog centra.
Izložbu čine printovi njenih slika stvaranih tehnikom ulje na platnu i kosti na kojima je slikala.
Otvaranje izložbe je u 13 sati.

Ana-Brit Ravna dolazi iz Mšjena, Norveška. Živela je na zapadnoj obali Švedske 20 godina. Tamo je i počela umetničko školovanje. Školovala se u Umetničkoj školi Falkenberg, Švedska, a potom i u Nordijskoj umetničkoj školi, Kokola, Finska. Od 2006. godine radi kao nastavnik likovne umetnosti u Školi kulture u opštini Vefsen Realizovala je brojne projekte u školama u Vefsenu i Graneu. Radila je scenografiju za pozorišne predstave u Kući kulture u Mšjenu. Trenutno radi na ilustraciji knjige za decu “Priče o vodi”. Većinom slika u ulju, ali pravi i skulpture od različitih materijala: betona, drveta, metala, maše papira, gipsa i keramike. Uživa u slikanju na kostima nađenim u šumi u blizini svoje kuće. Na izložbi u G. Milanovcu izložiće je otiske svojih slika u ulju i kosti na kojima je slikala.

Natural-Mystic-Reggae-festival-2022.jpg.pagespeed.ce_.frHiGLEIq_.jpg
18/07/2022

Ovogodišnji Natural Mystic Reggae Festival održava se od 21. do 23. jula na izletničkom mestu Ždreban nadomak Gornjeg Milanovca.
Natural Mystic festival je jedan od retkih festivala u Srbiji koji su se opredelili striktno za jedan žanr. Ovaj festival je posvećen samo reggae muzici i veoma sličnim podržanrovima, što se na našim prostorima retko sreće.

Neki od izvođača koji će nastupiti ove godine su: I Jahson & Kaya Roots Band, Ras MC Bean & Soulcraft, Killo Killo banda, Suns of Dub, Daddy Teacha, Hornsman Coyote, Don Minott, Asher Selector i mnogi drugi. Ono što je specifično za ovaj festival jeste da je ulaz besplatan.
Idejni tvorci i realizatori Natural Mystic festivala su članovi muzičke grupe Jahmessenjah iz Gornjeg Milanovca, koji svojim angažovanjem i entuzijazmom popularišu Afro-Reggae muziku i kulturu širom Balkana 20 godina.

Natural Mystic festival je svojom pojavom 2014. godine predstavljao pravo osveženje na Reggae muzičkoj sceni. Za mesto festivala odabrano je izletničko mesto Ždreban nadomak Gornjeg Milanovca. Ovo izletište je prekriveno listopadnom šumom, odlikuju ga čist vazduh i raznovrsna flora i fauna.

U vreme SFRJ, Ždreban je bilo mesto poznato po tradicionalnim prvomajskim okupljanjima radnika i sindikata. Na ovom mestu se nalaze temelji započete, ali nikad izgrađene bolnice, koji datiraju iz perioda između dva svetska rata. Sa Ždrebana “puca” pogled na panoramu grada. Biti deo Natural Mystic festivala na Ždrebanu znači biti u skladu sa prirodom i muzikom, okružen dobrim vibracijama.

Prvi Natural Mystic festival održan je 30. aprila 2014. godine. Trajao je jedan dan. U sklopu prvog festivala organizovana je offroad mountinbike trka. Muzički program prvog festivala sačinjavali su izvođači iz Srbije i jedan sastav iz Slovenije.
Već naredne godine, u organizaciju festivala uključene su Turistička organizacija i JKP Gornjeg Milanovca. Pre održavanja festivala, uređena je trim staza za šetnju i rekreaciju izletnika. Program festivala je obogaćen sa nekoliko inostranih izvođača.
Treća i četvrta festivalska godina predstavljale su prekretnicu u životu festivala. Organizacija je postala čvršća, a pokrovitelj festivala postala je i Opština Gornji Milanovac. Sve to je rezultiralo kvalitetnijim muzičkim programom, većim brojem posetilaca i produženjem trajanja festivala u četvrtoj godini.
Poseban zamajac festivalu u prethodnom periodu dali su Opština Gornji Milanovac, KC Gornji Milanovac, Austrijski kulturni forum uz ambasadu Austrije i Konzulat Jamajke.
Godine 2020, tokom pandemije korone, festival je ipak održan u onlajn formatu. Tom prilikom, program festivala su pratili ljudi iz 34 države sa svih kontinenata.
Festival je tokom godina izašao iz lokalnih i regionalnih okvira. Izvođači iz Jamajke, Italije, Austrije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Brazila, Engleske, Makedonije, Rumunije, Švajcarske i Srbije nastupali su pred posetiocima iz Gane, Malavija, Fancuske, Italije, Slovačke, Jamajke, Austrije, Engleske, Rumunije, Crne Gore, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije…

Balkanrock

Za-BILBORD-JPG.jpg
18/07/2022

Dodelom nagrada i priznanja sinoć je u Gornjem Milanovcu završen Četvrti međunarodni susret varoških pozorišta TAKOVSKE CVETI.

U proteklih sedam dana na velikoj sceni Kulturnog centra izvedeno je sedam predstava različitog žanra i pozorišnog izraza od kojih je četiri bilo u tekmičarskom delu susreta (zbog bolesti glumice iz Laktaša (BiH, Republika Srpska) predstava „ Milion i po“ nije izvedena). Za najvrednija priznanja festivala i novčanu nagradu od 60.000 dinara nadmetali su se: Udruženje mladih aktivista, Kulturnog centra Pećinci, BAG teatar iz Boljevca, Studentsko pozorište Pale, (BiH, Republika Srpska) i Alternativni teatar OTPIŠANI iz Skoplja (Severna Makedonija).

Predstave je ocenjivao Rajko Rakićević, pozorišni i televizijski reditelj.
Za najbolju mladu glumicu Četvrtog međunarodnog susreta varoških pozorišta TAKOVSKE CVETI žiri je proglasio Ivanu Stamevski koja je tumačila Aleksandru u drami „Samoubistvo u samoodbrani“. Predstavu su na scenu postavili autor drame Marjan Angelovski i Aleksandar Jovanovski, u produkciji Alternativnog pozorišta „Otpišani“ iz Skoplja.
Uspešna u složenom liku Aleksandre kao tragične žrtve vatrenog ljubavnog trougla, gurnute u ruke doktora monstruma – Ivana Stamevski vladala je scenom, pokretom i mimikom, bez reči teksta, što je mnogo teži glumački zadatak. Vrlo tačnim izabranim sredstvima ostvarila je puno stradanje svog lika, istakao je Rakićević.


Iz privatne arhive

Za najboljeg glumca proglašen je Nemanja Popović za ulogu Emanuela Goldmana, u predstavi „186. Stepenik“, Borislava Pekića, režiji Nemanje Kostića i izvođenju Studentskog pozorišta Pale.
Nemanja Popović je potpuno uspeo da u kontinuitetu vlada vrlo zahtevnim likom ostarelog i bolešću ugroženog bivšeg logoraša Goldmana. Prinuđen na dokazivanje svoje žrtve kroz ponovna suočavanja sa strahotama kroz koje je nekad u logoru prolazio stepenicama stradanja, Popović je izvanrednim tumačenjem izneo teški teret odslikavajući aveti prošlosti koju je preživeo njegov lik.

Najbolja glumica Četvrtog međunarodnog susreta varoških pozorišta TAKOVSKE CVETI je Ana Pavlović, u ulozi Lujze u komediji Miloša Nikolića „Kovači“, a u režiji Bore Nenića i izvođenju BAG Teatra Boljevci.
Ana se dominantno nametnula svojom humorno vrednom interpretacijom energične i kao uragan snažne, ali i lepršave Švabice koja se teško borila da svojoj kovačnici i bez muža oteranog na front obezbedi naslednika i sina kovača.

Drama Borislava Pekića „186. Stepenik“. Koju je na scenu postavio Nemanja Kostić, a izvelo Studentsko pozorište Pale (BiH, Republika Srpska). najbolja je predstava festivala.
Uspeli su svojom predstavom uverljivo da prikažu tragičnu i tešku temu suočavanja sa istinama jednog od najsurovijih konclogora za uništavanje ljudi – Mauthauzenu. Vodili su nas kroz kapiju smrti do zloglasnih stepenica stradanja hiljada i hiljada logoraša, kroz dramu preispitivanja bolnih istina, koje se ne mogu i ne smeju zaboraviti.

Uz predviđene nagrade žiri je dodelio i jednu specijalnu pohvalu, koja je pripala Jasminu Ramaniju za ulogu Gorjana u predstavi „Samoubistvo u samoodrani“
Zapaženim tumačenjem Jasmin Ramaniji je ostvario dvojstvo lika u život neupućenog i neostvarenog pesnika kojim je prikrivao svoj pravi identitet – doktora monstruma. Naglašenim izrazima prikrivanja i obuzdavanja vodio je svoj sumorni lik kroz zapletna zbivanja u čekanju voza, koji umesto putovanja u neke druge živote, tragične junake predstave „Samoubistvo u samoodrani“ zajedno vodi u smrt, rekao je Rajko Rakićević.


Iz privatne arhive

Odlukom publike, odnosno žirija u senci sastavljenog od pozorišnih poštovalaca, različite starosne dobi i poslovne orjentacije, za najbolju predstavu Susreta proglašena je predstava: KOVAČI, Miloša Nikolića u režiji Bore Nenića, a u izvođenju BAG teatra Boljevci
Završnr večeri Susreta Milanovačko pozorište je dodelilo i povelju „Dragoljub Draško Obrenović“.
Povelja je ustanovljena u znak sećanja na Dragoljuba Draška Obrenovića – jednog od najistaknutijih članova Milanovačkog pozorišta. On je svojim radom i glumačkim kvalitetima šest decenija bio uzor generacijama glumaca iz Gornjeg Milanovca i kao takav, uz ostale glumce i pozorišne pregaoce, uobličavao ukus pozorišne publike grada na Despotovici. Kako je pravilnikom ustanovljeno priznanje se dodeljuje najzaslužnijima za sveukupan, kreativan rad u Pozorištu u svim oblastima umetničkog stvaralaštva.
Nosilac povelje „Dragolju Draško Obrenović“ za 2022. godinu je Milesa Ilić.
Uz sve poslove koje je savesno obavljala, Milesa Ilić je pozorištu posvetila više decenija umetničkog stvaralaštva. Nemerljiv doprinos dala je napretku Pozorišta, a pedagoškim savetima, kao nagrađivana glumica posticala je stasavanje mnogih potonjih generacija mladih pozorišnih umetnika.

Milesi Ilić, povelju „Draško Obrenović“ je uručio Drago Maksimović, prošlogodišnji dobitnik najvrednijeg priznanja Milanovačkog pozorišta.

U čast pobednika Četvrtog međunarodnog susreta varoških pozorišta TAKOVSKE CVETI, Milanovačko pozorište izvelo je predstavu „Doktor Šuster“ Dušana Kovačevića u režiji Branka Kneževića.

Sve nastupe pratio je Dragi IVIĆ, producent, publicista i pozorišni kritičar.

Silopajska-panorama.jpg
18/07/2022

Pod pokroviteljstvom opštine Gornji Milanovac u Šilopaju će od 22. – 24. jula 2022. godine biti organizovana turističko-kulturna, gastronomska i sportska manifestacija “Dani Šilopajske panorame”.

Svečano otvaranje osme po redu manifestacije je u petak, 22. jula od 19:30 sati, nakon koga je predviđeno muzičko povečerje pod Rudnikom “Zapevajmo pesme naše”. Reč je o koncert izvornih narodnih pesama Rudničkog kraja i Šumadije u interpretaciji: Goce Lazarević, Jelene Broćić i Nemanje Kujundžića.
Tokom trodnevne manifestacije biće organizovano niz prartećih kulturnih, sportskih i turističkih programa.
Organizator manifestacije je Turistička organizacija opštine Gornji Milanovac, a suorganizatori: Udruženje “Šilopajska panorama“, Lovačko udruženje“Vojvoda Milan Obrenović“ – Lovačko društvo „Rudnik“, Mesna zajednica Šilopaj, Fudbalski klub „Šilopaj“, Kulturni centar Gornji Milanovac i Crkvena opština Šilopaj.

Pocetnica.jpg
15/07/2022

Kulturni centar Gornji Milanovac i ovog leta organizuje rad Dramske radionice. Radionicom će rukovoditi Slađana Popov, muzički pedagog.
Zainteresovani mališani mogu da se prijave u Kulturnom centru ili putem telefona 064/ 805 – 16 – 13.

13-jul-JULSKI-ZABAVNIK.jpg
11/07/2022

Kulturni centar Gornji Milanovac, za svoje najmlađe sugrađane, organizuje u sredu, 13. jula 2022. godine na platou ispred „Starog suda“ In Gogovu likovnu radionicu.

„Julski zabavnik“, kako su ovoga puta nazvali druženje mladih umetnika biće prilika da najmlađi, pa i njihovi roditelji zajedno stvaraju umetnička dela različitim tehnikama.

Početak radionice je u 18:00 sati.

Julski_zabavnik_1

NAPOMENA:
U slučaju kiše, program će biti otkazan.

Za-BILBORD-JPG.jpg
11/07/2022

Milanovačko pozorište uz podršku Kulturnog centra, a pod pokroviteljstvom Opštine Gornji Milanovac i kompanija “Metalac” AD i “Rudnik i flotacija – Rudnik”, kao i drugih preduzeća iz rudničko – takovskog kraja od večeras, pa sve do nedelje 17. jula organizuje Međunarodni susret varoških pozorišta “Takovske cveti” – četvrti po redu.

Na osnovu opredeljenja ustanovljenog i prihvaćenog na prethodnim Susretima – da su osnov Susreta glumac i njegova veština, ansambl igra i dubina tema izabranih dramskih tekstova – selektor Branko Knežević je od brojnih predstava prijavljenih na konkurs iz Srbije Crne Gore, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Severne Makedonije za 4. Susret varoških pozorišta TAKOVSKE CVETI, odabrao pet predstava koje će nastupiti u takmičarskom delu programa:

Reč je o predstavama: SAMOUBISTVO VO SAMOODBRANA u izvođenju Alternativnog teatra „Otpišani“ iz Skoplja (Marjan Angelovski), 186 STEPENIK
„STUDENTSKOG POZORIŠTA“, Pale (Borislav Pekić), MILION I PO Dramskog studija „Daske“ iz Laktaša (Đerđ Špira), KOVAČI BAG Teatar iz Boljevca (Miloš Nikolić) i predstava LEKCIJA Kulturnog centra „Pećinci“ (Ežen Jonesku)

Podsećamo, plakete TAKOVSKE CVETI pripašće: najboljoj predstavi, najboljem glumcu i glumici, najboljem mladom glumcu i predstavi po oceni publike – „žirija u senci“. Najboljoj predstavi po oceni žirija pripada i novčana nagrada od 60.000 dinara. Čast da proglasi najbolje među najboljima pripašće Rajku Rakićeviću, pzorišnom i televizijskom reditelju.

Susret će pratiti i Dragi Ivić, priznati srpski producent i pozorišni kritičar, koji će svoje viđenje predstava svakodnevno objavljivali.

Susret će otvoriti monodrama „KROZ TAMNIČKI PROZOR“ Svetog Vladike Nikolaja Velimirovića.
„Ako nestane kućanika , ko će obnoviti porušenu kuću?“, razmišlja nadvijen nad sudbinom srpskog naroda Sveti Vladika Nikolaj Velimirović“, iz sužanjskog ropstva u logoru Dahau u vreme Drugog svetskog rata. I odgovara „Dokle ima kućanika biće kuće“.
Predstavu je na scenu postavio reditelj Branko Knežević, koji i tumači naslovnu ulogu.

U revijalnom delu Međunarodnog susreta TAKOVSKE CVETI, Milanovačko pozorište, inače ovogodišnji učesnik Svetskog festivala BOSFORSKI AGONI i dobitnik najvrednijeg svetskog pozorišnog priznanja „Zlatne Nike“ izvešće i predstavu “Dokror Šuster” (D. Kovačević) Predstavu će milanovački glumci izvesti u čast pobednika 17. jula 2022. godine.

mina_vukomanovic.jpg
04/07/2022

Izložbom radova učesnika 28. Likovne kolonije „Mina Vukomanović Karadžić“, Kulturni centar Gornji Milanovac u utorak, 12. jula 2022. godine svečano će obeležiti početak rada ovogodišnje Savinačke likovne manifestacije.

Likovna kolonija na Savincu pokrenuta je 1994. godine povodom stogodišnjice smrti Mine Vukomanović Karadžić, poznate srpske slikarke. Negovanje uspomena na Vukovu ćerku, jednu od prvih žena slikara u srpskom slikarstvu i afirmacija rudničko – takovskog kraja, sredine bogate prošlosti i značajne kulturno umetničke tradicije, osnovna je ideja Kolonije.

Za nepune tri decenije postojanja Kolonije, oko 250 umetnika iz Srbije, Crne Gore, Republike Srpske i inostranstva, uzelo je učešće u njenom radu. Ostvareno je oko 400 umetničkih dela koja čine Fond likovne manifestacije.

Zbika je ove godine bogatija za desetak novih radova koji će javnosti biti predstavljeni u Modernoj galeriji, u utorak, 12. jula 2021. godine od 18 sati. Radove potpisuju umetnici: Ilija Drašović, Miloje Mitrović, Nenad Ristović, Sonja Ulić i Neda Ivanović.

Predstavljanjem izložbe započeće rad ovogodišnje manifestacije na Savincu na kojoj će učešće uzeti umetnici: En Brit Ravno (Mušjen, Norveška) Snežana Skoko, Lidija Vujović, Valentina Nađ, Bata Anđelković i Ilija Drašović. Kulturni centar, organizator tradicionalne likovne manifestacije na Savincu očekuje potvrdu za učešće u koloniji i umetnice Sonje Ulić, kao i naše sugrađanke Jelene Jovičić.
Kao i prethodnih godina za učesnike Kolonije biće upriličeno niz pratećih programa.