18-novembar-ZABORAVLJENE.jpg
11/11/2022

Predstava “Zaboravljene” koju je po tekstu Zorke Novaković i Jelene Jovanović na scenu postavila Marija Milenković, reditelj i scenograf u petak, 18. novembra 2022. godine biće izvedena u velikoj sali Kulturnog centra Gornji Milanovac.
“Zaboravlјene” je komad o ženama koje su ostavile upečatlјiv trag u srpskoj istoriji, a koje nisu doživele da se njihovo delo vrednuje na način kako su one to, bez sumnje, zaslužile. Ono što je izuzetna retkost, je činjenica da su one pokazale svoju veličinu prolazeći kroz taj neadekvatan tretman naroda, kome su toliko dali, na jedan dostojanstven način, ne skrećući pažnju na nanetu im nepravdu, verujući da su sve uradile čistog srca, ne očekujući priznanja. Lako je zaklјučiti da je to, istovremeno, priča o nama i našem mentalitetu, kao i o kulturi zaboravlјanja koju brižlјivo gajimo. Jedan od cilјeva ove predstave je i taj da se, jednom za svagda, zamislimo nad svojim svetonazorima.
“Zaboravlјene” je komad sastavlјen od više slojeva, pa se, uporedo sa navedenim radnjama, razvija i slika položaja žene u društvu, kojem pripadamo. Taj proces emancipacije društva je spor i težak, traje još uvek, zbog naše tradicionalne konzervativnosti i nespremnosti muške populacije da, tek tako, napusti svoj privilegovani položaj u tom odnosu.
Predstava obiluje muzičkim sekvencama, starim srpskim pesmama, ali i brehtovskim songovima, dramaturgija je fragmentarna, dinamična, brza, scena je prepuna maštovitih rešenja reditelјa, tako da je to spoj plemenith ideja, ukazivanja na neophodnost promena društvenog ponašanja, nostalgičnih osećanja i predivnih slika stvorenih maštom reditelјa i igrom glumica.
Kostimografiju potpisuju Višnja Žilić i Marija Tarlać, kompozitor je Petar Đurđević, a odabir uradila je Aleksandra Denda
Igraju: Katarina Radivojević, Ana Franić, Vaja Dujović i Sonja Kovačević.
Početak predstave je u 20 sati.
Cena ulaznice:1.000 dinara.
Informacije i rezervacije: 032/711.119

Radost-Evrope.jpg
11/11/2022

Dečji kulturni centar Beograd i Kulturni centar Gornji Milanovac predstaviće u četvrtak, 17. novembra 2022 u holu ispred velike sale izložbu odabranih radova sa 24. Međunarodnog likovnog konkursa „Radost Evrope“.
Reč je o konkursu takmičarskog karaktera, koji od svog osnivanja (1998) prerasta granice Evrope i u raskošnoj paleti raznovrsnih likovnih tehnika okuplja decu sveta, uzrasta od 4 do 18 godina.
Ove godine na konkurs je stiglo više od 2000 radova iz: Srbije, Austrije, Bugarske, Belorusije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kine, Češke, Francuske, Grčke, Hrvatske, Indije, Letonije, Litvanije, Nemačke, Poljske, Rumunije, Severne Makedonije, Rusije, Singapura, Slovenije, Slovačke i Turske.
Najbolji radovi po oceni žirija naći će svoje mesto i na prigodnoj poštanskoj marki „Radost Evrope”. Ovogodišnji izbor radova za marku, vinjetu i koverat je u znaku čudotovorne snage mašte koja ima moć da oboji tamnu stranu stvarnosti i da otvori nebrojeno mnogo raznih mogućnosti koje se nude deci i mladima u kreativnoj dokolici.
Motiv na marki je rad Nebojše Jovčića (11 godina, Srbija). Autori radova na vinjetama su: Ema Hricova (8 godina, Slovačka), Ivana Španović (6 godina, Srbija), Tijana Dobrašinović (11 godina, Srbija), Kira Čočijeva (9 godina, Rusija), Julija Stajnova ( 9 godina, Slovačka), Stefan Krstevski (13 godina, S. Makedonija) i Laura Grulova (8 godina, Slovačka). Autor crteža na koverti je: Fo Ji Čing Stefani (7 godina, Honkong)
Stručna saradnja: Lidija Seničar, urednik likovnog konkursa, Dečji kulturni centar Beograd. Grafička obrada marke: Jakša Vlahović, akademski grafičar.
Otvaranje izložbe je u 16 sati.

BVV-Dom-kulture-111.jpg
07/11/2022

Pozorišna predstava za decu “Zaljubljene cipele“ u izvođenju Lutka scene „Pepino“ iz Niša u sredu, 16. novembra 2022, biće izvedena u Velikoj sali Kulturnog centra.
Predstava „Zaljubljene cipele“ pripada žanru komedija i kombinacija je lutka i glume uživo. Rađena je po tekstu Pjera Griparija i deo je programa nastave za srpski jezik, za treći razred osnovne škole.
Predstavu je na scenu postavio Nebojša Boban Jovanović, igraju Luka i Dragana Jovanović.
Početak predstave je u 11 sati.

LUTKA SCENA „PEPINO“
Lutka scena „Pepino” je profesionalna lutkarska trupa koja je svoju prvu premijeru imala 17. novembra 1997. godine. Putujuće lutkarsko pozorište je vremenom „raslo“ i sada trupu čini pet glumaca-lutkara i majstor svetla i tona. Posvećeni su ideji da sačuvaju umetnost lutkarstva i da nove generacije dece upute u u magičan svet ove umetnosti. Većina njihovih predstava su komedije koje prenose poruke ljubavi, prijateljstva, poverenja…

Mini-bijenale-9-putujuca-izlozba.jpg
07/11/2022

U okviru projekta „Minijaturni bijenale – putujuća izložba“, koji je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, deo postavke Dečjeg bijenala, od utorka, 15. novembra 2022. godine biće izložen u Narodnoj biblioteci u Ćićevcu.
Postavku čini više stotina crteža i slika, koje potpisuju, mladi autori uzrasta od 7 do 18 godina iz Gornjeg Milanovca, kao i deca iz gostujućih ateljea i škola širom Srbije. Radovi su rađeni različtitim tehnikama, ali u formatu identičnom kao i za Međunarodni bijenale umetnosti minijature.
Otvaranju izložbe prethodiće likovna školica „Mali format” sa decom iz ćićevačkih osnovnih škola. Otvaranje izložbe je u 18 sati.

Izložba-Rudnik.jpg
07/11/2022

Ana Sojanović, Snežana Palić i Mirjana Radovanović, nadarene umetnice predstaviće svoje stvaralaštvo u ponedeljak, 14. novembra 2022. godine u Galeriji Doma kulture „Vojislav Ilić“ na Rudniku.
Organizatori ove zajedničke izložbe su Kulturni centar Gornji Milanovac i kompanija „Rudnik i flotacija „Rudnik“ sa Rudnika.
Otvaranje izložbe je u 18 sati.

Zapisovi-lirski-krugovi.jpg
07/11/2022

Književno društvo „Zapis“ u saradnji sa bibliotekom „Braća Nastasijević“ i Kulturnim centrom, a u okviru manifestacije “Dani Nastasijevića” u subotu, 12. novembra 2022. godine organizuje završno veče manifestacije „Zapisovi lirski krugovi 2022“.
U Svečanoj sali opštine Gornji Milanovac od 10:00 sati biće predstavljena poezija mr Milice Jeftimijević Lilić. Uslediće tribina na temu „Srpski jezik i njegovo pismo – odbrana jezika od banalizma“ (11:00 sati).
Završno pesničko veče uz dodelu nagrada pobednicima „Zapisovog“ konkursa za najlepšu pesmu predviđeno je za 17:00 sati. Uz poeziju nagrađenih pesnika stihove će u Modernoj galeriji Kulturnog centra govoriti i pesnici iz prijateljskih pesničkih udruženja. Biće to prilika da je se široj javnosti predstavi letopis književnog društva “Zapis” – “GOD 22”.

Bosko-Lomovic.jpg
07/11/2022

Kulturni centar Gornji Milanovac i izdavačka kuća “Grafoprint” organizuju u četvrtak, 10. novembra 2022. godine u holu ispred velike sale promociju knjiga “Pesme sa terase” i “Izabrane p(j)esme”, autora Boška Lomovića, književnika i publiciste iz Gornjeg Milanovca.
Osim autora, gosti promocije biće Nataša Nikolić, profesor i Tomislav Karadžić, izdavač.
Stihove iz knjiga kazivaće Ana Savić, a voditelj programa je Predrag Lošić.
Početak promocije je u 18 sati.

14-nov-Dejan.jpg
07/11/2022

Dejan Veljković, fotograf iz Leskovca u četvrtak, 10. novembra 2022. godine predstaviće u Modernoj galeriji Kulturnog centra izložbu “Muzika duše”.
Do sada je realizovao 28 samostalnih izložbi fotografija (Kumanovo, Ohrid, Skoplje, Leskovac, Niš, Kragujevac, Gornji Milanovac, Beograd, Pančevo, Novi Sad, Novi Bečej,
Kikinda, Zrenjanin, Sombor i Ljubljana). Dugi niz godina, fotografije različite tematike objavljivao je u dnevnim novinama, revijalnim i reklamnim publikacijama (Naša reč, “Narodne novine”, Večernje novosti, Politika, Borba, Vjesnik, Ana, Nada, Revija 92, Zov, Osvit, Vikend Plus, Naše stvaranje, Leskovčanin, Pomak…
Otvaranje izložbe je u 14 sati.

NOVA FOTOGRAFSKA POETIKA

Dejan Veljković, stari fotografski znanac i znalac, posle „značajne“ pauze ponovo je na galerijskim scenama. Možda je ta pauza upravo delotvorno otvorila novije i objektivnije sagledavanje umetničkih perspektiva koje se nikad nisu udaljavale od glavne teme ali u ovim godinama, njegovim i našim, imaju neku dodatnu punoću, zrelost, sigurnost, zaokruženost… Nove izložbe, koje predstoje, sve će to otkriti, pokazati i dokazati.

Raznolika interesovanja prosto teraju fotografe na nova i sve novija i novija beleženja trenutaka stvarnosti koji traju koliko je dovoljno da se listići najobjektivnijeg objektiva rašire i sklope dovoljnom brzinom /sada su to „digitalni listići“/, da zarobe taj magični trenutak ali i našu pažnju koja može da traje i treba što duže da traje. Na fotografiji taj trenutak ostaje večan. I neponovljiv! Kao što to jeste i biće! Upravo je sve to svrha i bavljenja ovim umetničkim poslom, još više svrha je neophodno suočavanje sa javnošću kao konačna provera sopstvenog kvaliteta ali i univerzalne poruke umetničkog, u ovom slučaju fotografskog trajanja.

Od prvih fotografskih radova Dejan Veljković se interesovao za portret, akt, figuru, muziku. I to interesovanje je stalno širio i unapređivao. Ovoga puta njegov fotografski opus obuzimaju koncertni podijumi, dvorane i okolni muzički prostori. Ponovo je dominantna violina kao motiv i inspiracija, taj virtouzni instrument koji dobija posebnu dimenziju u rukama žene. Upravo tako Dejan Veljković bira fotografski motiv. Violina u rukama žene dobija dodatnu eleganciju i neslućenu gracioznost a žena u rukama violine onu neverovatnu ispunjenost, tananost, blagost, potpunu ženstvenost, čarobnost lepote… Sve to vidljivo je na fotografijama punim kolora, tišine ali i one ljudske, životne muzikalnosti, takta i kompozicionog sklada. Dodatni momenat ovog opusa čine crno beli fotografski impulsi zabeleženi na stari, tradicionalni fotografski način, upravo crno-belo. Ti i takvi kontrasti znače povratak na početke, na sećanje i stalno prisećanje na suštinsku, prvotnu i prvobitnu fotografsku misao koja je kroz čist kontrast i tonalitet od crnog ka belom i obrnuto, dala najreprezentativnije primerke fotografskog znanja i umeća. U obilju kolora tako divno zvuči taj kontrast iako bi trebalo biti obratno. Ali, i to je dokaz koliko crno-belo uvek i iskonski prednjači u fotografskom znanju i umeću po sistemu crnog i belog kao dva fenomena odsustva i prisustva svetlosti. Sve to prisustno je na crno belim reprezentima ove izložbe, odnosno crno-belim fotografijama Dejana Veljkovića koje podsećaju na njegove fotografske početke i nekoliko odličnih „crno-belih izložbi“ iz osamdesetih, devedesetih godina već poodavno prošlog veka.
Sveprisutni ženski likovi na fotografijama Dejana Veljkovića imaju sasvim novu, drugačiju, ispunjeniju i potpunu – kompletnu dimenziju. Svaki od njih govori o životu, nežnosti i suptilnosti muzike ali i o životu protkanom posebnom osećajnošću kakvu nam samo „muzika duše“ može da podari. Iako nema tišina gospodari svakom fotografijom, nepomične figure i instrumenti u stvarnosti odišu ritmom, tajanstvenim zvucima violine, gitare, klavira… Taj odjek kao da se čuje na fotografijama Dejana Veljkovića, kao da prepoznajemo svaki takt, ritam, ariju, melodijsku intonaciju…

Fotografija i jeste da bi nam kroz poetiku viđenog prenela ili izazvala upravo takve utiske i našim čulima približila stvarnost i onakvom kakva ona jeste i kakva nije. Na posmatraču je da oseti, prepozna i doživi taj čarobni trenutak fotografske istine, trenutak večnosti zabeležen za svagda na naizgled beznačajnom formatu a u stvari taj format određuje upravo onaj trenutak istine kome se fotograf posvećuje kao profesionalno bogom dani umetnik a posmatrač traži svoj sopstveni identitet u onome što prepoznaje i što mu je ljudski i estetski blisko.

Poetika fotografije daje suštinsko značenje umetničkog dela i stvaraocu i posmatraču. Ukoliko je ta poetika dublja produbljeniji je osećaj doživljenog i taj dodir je ono što svako traži i nalazi u formatu umetničkog dela ma kakav i koliki on bio. Najnoviji opus fotografija Dejana Veljkovića pleni poetikom i estetikom, zvucima koji se sa fotografskih formata šire i čuju mnogo dalje od ograničenih galerijskih prostora. Te originalne autorske poetike čine suštinu njegovog zrelog fotografskog stvaralaštva u vremenu u kome je sve više neke druge muzike, u prebrzom i nemirnom vremenu sadašnjice, u kome svaka realna duša u svemu traži svoj ljudski mir i spokoj… koga je sve manje i manje…

Radoš Gačić, istoričar umetnosti

8-novembar-NERODJENI.jpg
27/10/2022

Маrkо Nеktаn – umetnik performansa, Butoh igrač, koreograf i učitelј u utorak, 8. novembra 2022. godine od 20 sati na sceni Kulturnog centra izvešće Butoh pеrfоrmans “Unborn” (Nеrоđеni). Reč je o kоrеоgrаfskо – izvоđаčkоm dеlu sаmоstаlnоg intеrnаciоnаlnоg Butоh umеtnikа. (Butoh [舞 踏, Butō] je oblik japanskog plesnog pozorišta koji obuhvata raznolik niz aktivnosti, tehnika i motivacija za ples, performans ili pokret. Pojavio se u Japanu 1959. godine.).

Marko Nektan je krajem 2021. godine uradio seriju istraživanja sa oko 100 ispitanika, po pitanju ličnog identiteta. Ovim radom započinje veći projekat istraživanja na temu emancipacije muškarca u savremenom dobu, paralelno sa emancipacijom žena. Ova pitanja se često postavlјaju danas, ali psihološko stanje lјudi na prekretnici između poredaka rеtkо kо dublјe istražuје. Pogođeni promenama, pandemijom, ratovima… lični identitet se postavlјa kao potpuno nevažan detalј, što uvodi u depresiju i potpuni gubitak lјudskosti. Inspirisan odgovorima koje je dobio je kreirao ovaj rad koji nudi neki vid transformacije. Rad je osmišlјen kao neverbalna interakcija sa publikom. Predstavlјen је tehnikom Butoh umetnosti, s obzirom da je Marko jedan od retkih u našoj zemlјi i regionu koji se bavi ovom umetnošću, ali je takođe jedan od cenjenijih internacionalnih umetnika.
Маrkо Nеktаn – u svojoj petnaestogodišnjoj karijeri kreirao je preko 500 autorskih dela u Srbiji i širom Evorpe. Završio је master studije Kreativnih A/V produkcija. Butoh kao najvažniji medij rada je učio od velikih majstora od kojih su najistaknutiji Yoshito Ohno, Charlotta Ikeda, Ko Moribushi, Julie Becton, Tebby W.T. Ramasike, Ken Mai… Svoju karijeru započinje u beogradskoj performerskoj grupi „Corpus Artisticum“ pod mentorstvom Gabrijela Hamond Savića Ra u SKC-u. Gоdinе 2018. ga Japanska plesna аrhiva proglašava za značajnog internacionalnog Butoh umetnika. Osnivač je i umentički direktor Kulturnog centra „Nektan Art“ koji broji višе оd 100 produkcija autorskih performansa za pеt godina postojanja.
Sarađivao је sa više alternativnih pozorišta, plesnih i umetničkih trupa iz Srbijе i iz različitih zemalјa Evrope. Član je BAZAART-a, i World Mime Organisation. Najvažniji radovi: „Post apocalyptical humans“, Аprilski susreti, 2007. (Corpus artisticum); „Spining triskelion“, DK „Studentski grad“, Beograd, 2008 (UN-Ltd art); „ Journey in deepest darkness of heart II“, Festival Patosofiranje, Smederevo, 2009; „Rune Dance“ Shale, Bile, Švajcarska (Teatar Misterija) 2012; “Rhythm moves”, Noć pozorišta (Novi studio) 20013; “Lost at the edge”, Morphos festival (sа Martinоm Vakarelovоm), Venecija, 2014, 2015. “Verloren gotter”, Berlin Wall, Berlin (Teatar Nektan art) 2015; “Sapphire steps”, Festival pantomime i teatra pokreta, Skoplјe, 2016; “Alchemical Stories”, Berlin, 2016; Projekat “365 performansa“, Srbija, 2017; “After the fear” sа Vest And Page, KPGT, Beograd, 2017; “Mandragora”, MNT, Skoplјe, Makedonija, 2018; “Pacijent 418”, JSFF – Japansko-srpski festival filma, Jugoslovenska Kinoteka, Bograd 2019; Infant, Novi Sad, 2020; FAKI, Zagreb, 2020, Panphis Skoplјe, 2021…
Marko je samostalni umetnik, član je udruženja Baletskih umetnika Srbije. U аprilu 2020. izašla je monografija “Something called butoh ” od strane Japanske plesne аrhive, gde je Marko Nektan uvršten kao značajni internacionalni Butoh umetnik.
Preuzimanje besplatnih ulaznica u Kulturnom centru.
Informacije: 032/711.119

Rudnicki-vidici.jpg
26/10/2022

Udruženje stvaralaca likovne i primenjene umetnosti i tradicionalnih zanata „Rudnički vidici“ uz podršku Kulturnog centra organizuju 29. i 30 oktobra 2022. godine u etno kući „Ostrvica“ likovnu koloniju pod nazivom „Ostrvički pogledi“.
Učešće u radu kolonije uzeće četrnaest umetnika. Pored članova udruženja u koloniji će biti i umetnici po pozivu.