Kamerni hor “Meggido” iz Izraela, gost 12. međunarodnog festivala kamernih horova i vokalnih ansambala (Kragujevac, 20. – 24. avgust), sutra će, na poziv Kulturnog centra održati koncert u velikoj sali Doma kulture u Gornjem Milanovcu.
Horom će rukovoditi dirigent Pnina Inbar.
Početak koncerta je u 18:30 sati.
BIOGRAFIJE
Hor Megiddo je 1995. god. osnovala gospođa Pnina Inbar, njegov dirigent i muzički rukovodilac od tada pa nadalje. Hor čini tridesetak pevača. Raznoliki repertoar hora obuhvata širok spektar klasika iz svih perioda, originalnih izraelskih kompozicija, duhovnih, internacionalnih narodnih pesama i izraelskih pesama, od kojih je neke za hor aranžirala sama gospođa Pnina Inbar.
Hor nastupa a cappella, ili uz pratnju klavira, orkestra, različitih instrumentalnih grupa i solista. Svestran repertoar, kao i muzička podloga mnogih njegovih članova, daje mogućnost horu Megiddo da ponudi svojoj publici jedno inspirativno muzičko iskustvo liturgijskog, savremenog i folklornog programa.
Hor često nastupa u svom mestu kao i širom zemlje, i učestvuje na mnogim muzičkim događajima, festivalima i takmičenjima u Izraelu i inostranstvu.
2010. godine hor je snimio dupli CD, koji sadrži i žive nastupe sastava iz perioda od 2004. do 2010. god. Album, između ostalog, obuhvata i jedinstveno izvođenje Misa Criolla u stilu Mercedes Sosa sa Jonitom Šejkt – Golan (alt) kao i originalne izraelske kompozicije – Poeme o Jerusalimu Dova Karmela.
Postignuća hora obuhvataju:
1998 – prvo mesto, Shirat Hayamim, Međunarodno takmičenje horova (Izrael)
1999 – treće mesto, Međunarodno takmičenje horova, Špital na Dravi (Austrija)
2003 – Rahmanjinov festival, Tambov (Rusija)
2006 – Međunarodni muzički festival, Kantonigros, (Španija)
2006 – Jerusalimski festival umetnosti
2008 – Drugo mesto, Abu Gosh takmičenje horova, Izrael
2010 – Prvo mesto, Kineski međunarodni festival horova, Peking (Kina)
2012 – Peto mesto, Takmičenje u Miltenbergu (Nemačka)
2015 – Drugo mesto, Hajnuvčanski Festival pravoslavne muzike u Bjalistoku (Poljska)
Pnina Inbar (Pinkiert) je diplomirala na Fakultetu za muzičke pedagoge u Tel Avivu. Studirala je pevanje sa Lolom Šanzer, bila je član horova Cameran i Rinat kao i ansambla Quinta Zacca (Savršena petina), i nastupala kao solo sopran sa raznih orkestrima.
Gospođa Inbar je osnivač hora Megiddo, kojim i diriguje od 1995. Osnivač je i dirigent i ženskog hora Naama, koji je poznat kao jedan od najboljih horova u Izraelu. Između 2003. god. i 2012. god. osniva Multikulturalni ženski hor Shani iz Centra za umetnosti Yizrael Valley, kojim i diriguje. U horu pevaju Jevreji, arapski hrišćani i muslimani. Pored dirigovanja, gospođa Inbar se bavi i muzičkim aranžiranjem kao i nastavom vokalne tehnike.
Pnina Inbar je primila Nagradu za dirigenta na dva međunarodna takmičenja koja je sponzorisao Interkultur International, u Nemačkoj i Izraelu.
Kamerni hor Megiddo, Megido region (Izrael)
Dirigentkinja: Pnina Inbar
Duh Jerusalima
Jerusalim – nadahnuće za čežnjom i domom, duhovnošću i molitvom, žudnjom duše za ljubavlju prema Bogu i među ljudima.
Salomone Rosi [Salomone Rossi] (1630-1570): Aleluja [Hallelujah] – Psalam 146
Jehezkel Braun [Yehezkel Braun] (1922-2014)/tekst: Rabin Isak [Rabbi Isaac]: Ružo, ružo, kako si lepa [Royz, Royz vi vait byst du]
Dov Karmel [Dov Carmel ] (1932) /tekst: Jehuda Amihaj [Yehuda Amichay] (1924-2000): Jerusalim je luka [Jerusalem is a Port City]
Feliks Mendelson Bartoldi [Felix Mendelssohn Bartholdy] (1809-1847): Kao što košuta traži potoke [As the Deer Panteth] – Psalam 42, I stav
Jehezkel Braun [Yehezkel Braun ] (1922-2014): Kao što košuta traži potoke – Psalam 42
Kenet Lampl [Kenneth Lampl] (1964): Jerusalim, meditacija za mir [Jerusalem, A Meditation for Peace] (za 12 glasova)
Pnina Inbar [Pnina Inbar]: Blagodarite Gospodu [Atarifu le Rabbi] – arapsko-vizantijska molitva
DŽevel T. Tompson [Jewel T. Thompson]: Bio sam u oluji [I Been in de Storm] – tradicionalna duhovna pesma
Mozes Hogan [Moses Hogan] (1957-2003): Bitka za Jerihon [The Battle of Jericho] – tradicionalni spiritual
Leonard Koen [Leonard Cohen] (1934-2016), aranžman: Rodžer Emerson [Roger Emerson] (1950): Aleluja
Braća Rahbani, Asi (1923-1986) i Mansur (1925-2009) [Rahbani Brothers, Assi, Mansour], aranžman: Pnina Inbar: Još si u mojim mislima [Baadek alla bali] – andaluzijska arapska melodija
Avihu Medina [Avihu Medina] (1948), aranžman: Pnina Inbar: Slavi, Jerusalime, Gospoda [Extol the Lord, Jerusalem] – Psalam 147
Cvi Šerf [Tzvi Sherf] (1951)/ tekst: Seadja Ben-Amram [Se’adya Ben-Amram] (XVII vek): Reci, nevina [Sapari Tama] – jemenitska melodija
NEKOLIKO REČI AUTORA PROGRAMA
Naš program je poput Molitve za mir, milost i razumevanje među narodima i nacijama.
Inspirisan sledećim stihovima Rabina Isaka iz Pesme o Rimanovu i Molitve za mir.
LJudi su raširili priču o tome kako je Rabi Isak čuo pastira po imenu Lašet kako peva, i zapisao njegove stihove.
„Šumo, šumo kako li si velika, ružo, ružo kako si prelepa, kada bi se šuma smanjila i ruža prelepa bi se pojavila.
Dijasporo, dijasporo kako si velika, sveprisustvo sveto koliko si daleko, kada bi se ta daljina uklonila, tvoje sveprisustvo bliže bi bilo.“
Molitva za mir
Gospodaru univerzuma:
Smiluj se na svoje sazdanje,
I štiti svoju reč
Koju si u slavi i
milosti stvorio.
Smiluj se na stanovnike
Svoga sveta
I oteraj rat i mržnju od njih. Ozari nas
mudrošću i znanjem
Kako bismo shvatili tvoje puteve
I ispuni
Reč svoga proročanstva: Narodi neće podići
Mačeve
Protiv naroda, niti će
Znati više za rat,
A ti ćeš posaditi
Život i mir u svojoj reči
AMIN